BRUXELLES – U uvjetima sve učestalijih i nepredvidivijih globalnih kriza, Europska komisija je pokrenula niz konkretnih mjera s ciljem dramatičnog podizanja otpornosti društva. Na Europskom forumu civilne zaštite predstavljene su nove, službene smjernice koje bi trebale pomoći građanima širom Europe da se ispravno pripreme za izvanredne situacije, s posebnim naglaskom na ključna prva tri dana (72 sata) nakon izbijanja katastrofe.
Novu inicijativu javnosti je prezentirala europska povjerenica za jednakost, pripravnost i upravljanje krizama, Hadja Lahbib. Tom prigodom je naglasila kako stabilnost cijelog sustava ovisi o spremnosti pojedinca.
„Kada nastupi katastrofa, prvi sati mogu učiniti presudnu razliku. Svaki bi Europljanin trebao znati što mu je činiti, kako zaštititi vlastitu obitelj i kako pomoći drugima. Pripravnost počinje u našim domovima, našim školama i našim zajednicama“, izjavila je povjerenica Lahbib, pojašnjavajući da je cilj dati ljudima praktične alate u ruke dok se državni krizni sustavi ne pokrenu na terenu.
Četiri stupa europske pripravnosti
Nove smjernice Europske komisije iako pravno neobvezujuće, donose jasan okvir kriznog upravljanja kroz četiri ključna segmenta:
- Samodostatnost od 72 sata: Građane se potiče da unutar svojih kućanstava osiguraju osnovne zalihe hrane, vode i medicinskih potrepština kako bi zadovoljili elementarne životne potrebe tijekom prva tri dana krize, prije nego što stigne organizirana javna pomoć.
- Edukacija od najranije dobi: Bruxelles predlaže integraciju krizne pripravnosti u školske i vrtićke kurikulume. Plan je kroz prilagođene, dobno prikladne aktivnosti naučiti djecu osnovnim vještinama preživljavanja i reagiranja, bez izazivanja straha ili panike.
- Uključivost osoba s invaliditetom: Poseban naglasak stavljen je na to da krizni planovi moraju biti pristupačni i prilagođeni osobama s invaliditetom. Europska komisija inzistira na njihovom aktivnom sudjelovanju u planiranju evakuacija kako nitko ne bi ostao zapostavljen.
- Transparentna komunikacija o ugrozama: Od nacionalnih vlasti se zahtijeva razvoj modernijih i pouzdanijih komunikacijskih kanala. Građani u svakom trenutku prije, tijekom i nakon kriznog događaja moraju imati pristup pravovremenim i provjerenim informacijama.
Od 2027. godine u uvodi se „Europski dan pripravnosti“
Kako bi krizna pripremljenost postala trajnim dijelom javne svijesti, Komisija je predložila uspostavu službenog Europskog dana pripravnosti, koji će se obilježavati svake godine 23. listopada, počevši od 2027. godine.
Ovaj datum nije izabran slučajno – njime se slavi obljetnica utemeljenja Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu (osnovanog 2001. godine), koji već četvrt stoljeća koordinira hitne odgovore na katastrofe unutar i izvan granica Unije. Sama ideja o uvođenju ovog dana potekla je izravno od samih građana, odnosno od Europskog panela građana o pripravnosti koji je zasjedao u proljeće 2026. godine.
Testiranje otpornosti državnih institucija
Uz smjernice za građane, Europska komisija je usvojila i Preporuku o operativnom kontinuitetu i takozvanim “stres-testovima” za državne institucije. Poučene lekcijama iz nedavnih pandemijskih, energetskih i geopolitičkih previranja, države članice moraju osigurati da njihove nacionalne kontaktne točke za civilnu zaštitu ostanu u funkciji 24 sata dnevno, čak i u slučaju potpunog kolapsa infrastrukture ili kibernetičkih napada.
Sve ove mjere dio su šire Strategije Unije za pripravnost usvojene u ožujku 2025. godine, a koja se snažno oslanja na zaključke poznatog “Niinistöovog izvješća”. Europska unija ovime jasno poručuje da obrana i sigurnost više nisu isključiva odgovornost vojske i policije, već zajednički zadatak politike, gospodarstva i svakog pojedinog građanina.
Izvor: Europska unija
